1I ja sam smrtnik, kao i svi ostali, i potomak prvog bia od zemlje nainjena i oblikovan kao tijelo u utrobi majinoj, 2u deset mjeseci, stisnut u krvi, iz sjemena muevljeva i slasti druice u spavanju. 3I ja sam, doavi na svijet, udahnuo zajedniki zrak i pao na zemlju koja nas sve nosi, i pla mi je bio prvi glas kao i svima ostalima. 4U pelenama bijah odgajan i u brigama, 5jer nijedan kralj nije drukije postao niti na svijet doao. 6Jer za sve postoji jedan ulazak u ivot, a tako i jedan izlazak. 7Zato se pomolih i razbor dobih; zavapih i primih duh mudrosti. 8Zavoljeh je vie nego ezla i prijestolja i nita ne cijenih bogatstvo u usporedbi s njom. 9Nisam je htio usporeivati ni sa draguljima, jer je sve zlato pred njom kao malo pijeska, a srebro je prema njoj kao blato. 10Ljubio sam je vie od zdravlja i ljepote i zavolio vie od svjetlosti, jer njezin sjaj bez prestanka svijetli. 11A s njome su mi dola sva dobra i od ruku njezinih blago nebrojeno. 12I svemu sam se tome radovao, jer mudrost sve donosi; jo nisam znao da je ona roditeljka svega toga. 13I ono to nauih bez primisli, to bez zavisti predajem, bogatstva njezina ne skrivam. 14Ona je neiscrpljiva riznica ljudima, i koji se njome slue postaju prijatelji Boji, preporueni darovima njezina nauka. 15Zato neka mi dade Bog govoriti kako me svjetova i misliti misli dostojne darova njegovih, jer on je voa mudrosti i upravlja mudracima. 16U njegovoj smo ruci mi i rijei nae, sa svim naim razborom i umijeem. 17On mi je podario istinsku znanost o svemu to jest, nauio me sustavu svijeta i svojstvima prapoela; 18poetku, svretku i sredini vremena, izmjeni suncovrata i slijedu godinjih doba, 19tijeku godina i poloaju zvijezda; 20naravi ivotinja i nagonima divljih zvijeri, moi duhova i mislima ljudskim, razlinosti biljaka i ljekovitosti korijenja. 21I spoznadoh sve to god je tajno i javno, jer me pouavae mudrost, umjetnica u svemu. 22Jer u nje je duh razborit, svet, jedinstven, mnogostran, tanan, okretan, pronicav, neoskvrnjen, jasan, nepristran, dobrohotan, otar, 23nezapreiv, dobrotvoran, ovjekoljubiv, postojan, pouzdan, bezbrian, svemoan, svenadzoran, to prodire kroza sve due, mudre, iste i najtanje. 24Jer je mudrost gibljivija od svakog gibanja, ona pronie i proima sve svojom istoom. 25Jer je ona dah sile Boje i ist odvir slave Svemogueg; zato je nita neisto ne moe oskvrnuti. 26Ona je odsjev vjene svjetlosti i zrcalo isto djela Bojeg, i slika dobrote njegove. 27Jedna je, a moe sve, i, ostajui u sebi, sve obnavlja. Ona prelazi od narataja do narataja u due svete i ini od njih Boje prijatelje i proroke. 28Jer Bog ne ljubi nikoga osim onoga tko se drui s mudrou. 29Ona je od sunca sjajnija i nad sve zvijee uzviena; usporeena sa svjetlou, ona je nadmauje: 30jer svjetlost ustupa mjesto noi, dok zloa nema moi protiv mudrosti.