1Glas koji je u Jahvinu Imenu stekao Salomon dopro je do kraljice od Sabe; zato ona doe da Salomona iskua zagonetkama. 2Dola je u Jeruzalem s golemom pratnjom, s devama koje su nosile mirise, nebrojeno zlato i drago kamenje. Doavi k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu to joj bijae na srcu. 3Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije mu bilo skriveno nita da joj ne bi umio objasniti. 4Kad kraljica od Sabe vidje mudrost Salomonovu, dvor koji bijae sagradio, 5jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, njegove peharnike i paljenice koje je prinio u Domu Jahvinu, zastade joj dah. 6Tada ree kralju: "Istina je bila to sam u svojoj zemlji ula o tebi i o tvojoj mudrosti. 7Ali nisam htjela vjerovati to se pripovijeda dokle god nisam dola i vidjela na svoje oi; i doista, ni pola mi nije bilo reeno: ti nadvisuje u mudrosti i blagostanju slavu o kojoj sam ula. 8Blago tvojim enama, blago ovim tvojim slugama koji su neprestano pred tobom i sluaju tvoju mudrost! 9Neka je blagoslovljen Jahve, Bog tvoj, komu si tako omilio da te postavio na prijestolje Izraelaca; zato to Jahve uvijek ljubi Izraela, postavio te kraljem da ini pravo i pravicu." 10Dade tada kralju stotinu i dvadeset zlatnih talenata, mnogo miomirisa i dragulja. Nikad vie nije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu. 11Pa i Hiramovo brodovlje, koje je donosilo zlato iz Ofira, dovezlo je odande mnogo sandalovine i dragulja. 12Kralj je od sandalovine napravio ograde za Dom Jahvin i za kraljevski dvor, i citre i harfe za pjevae; nikada se vie nije dovezlo toliko sandalova drveta niti se vidjelo do danas. 13Kralj Salomon dade kraljici od Sabe to je god zaeljela i zatraila, a povrh toga kraljevski je obdari. Potom ona krenu i sa slugama vrati se u svoju zemlju. 14Zlato to je dolazilo Salomonu svake godine bilo je teko est stotina ezdeset i est zlatnih talenata, 15osim onoga to je dolazilo od trgovaca i prodavaa-potukaa i od svih arapskih kraljeva i upravitelja zemaljskih. 16Kralj Salomon naini tri stotine velikih titova od kovanog zlata; za svaki je tit upotrijebio est stotina zlatnih ekela; 17i naini trista titia od kovanog zlata; za svaki je titi utroio tri zlatne mine. Pohranio je sve u kuu zvanu Libanonska uma. 18Kralj je jo napravio veliko prijestolje od bjelokosti i obloio ga istim zlatom. 19Prijestolje je imalo est stepenica, straga je na njemu bila telea glava, a s obje strane sjedala bile su ruice, a kraj ruica stajala dva lava. 20Dvanaest je lavova stajalo s obje strane onih est stepenica. Takvo to nije bilo izraeno ni u jednom kraljevstvu. 21Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne, i sve posue u kui zvanoj Libanonska uma bijae od suhoga zlata; nita nije bilo od srebra, jer se ono smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme. 22Kralj je imao tariko brodovlje na moru zajedno s Hiramovim brodovljem, i svake tree godine dolazilo je tariko brodovlje donosei zlato, srebro i slonovu kost, majmune i paune. 23Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrou. 24Sav je svijet elio vidjeti Salomona i uti mudrost koju mu je Bog ulio u srce. 25Svatko mu je donosio dar: srebro i zlatno posue, haljine, oruje, miomirise, konje i mazge, iz godine u godinu.

26Uz to je Salomon sakupio bojnih kola i konjanika; imao je tisuu i etiri stotine bojnih kola i dvanaest tisua konja i rasporedio ih je po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu. 27Salomon je uinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava to rastu u efeli. 28Salomon je uvozio konje iz Musrija i Koe: kraljevi nabavljai uvozili su ih iz Koe za odreenu svotu. 29Kola se dovozila iz Egipta po est stotina srebrnih ekela; a konj se plaao po stotinu i pedeset. Tako ih preko nabavljaa dobivahu svi kraljevi hetitski i aramejski.