1Uto kraljica od Sabe u glas o Salomonu; hotei iskuati Salomona zagonetkama, doe u Jeruzalem s mnogobrojnom pratnjom i s devama koje su nosile miomirise, mnogo zlata i dragulja. Doavi k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu to joj bijae na srcu. 2Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije bilo Salomonu sakriveno nita da joj ne bi umio objasniti. 3Kad kraljica od Sabe vidje njegovu mudrost, dvor koji bijae sagradio, 4jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, i njegove peharnike i njihova odijela, i njegove paljenice koje je prinosio u Jahvinu domu, zastade joj dah. 5Tada ree kralju: "Istina je bila to sam u svojoj zemlji ula o tebi i o tvojoj mudrosti. 6Ali nisam htjela vjerovati to se pripovijeda dokle god nisam dola i vidjela na svoje oi; i doista, ni pola mi nije bilo reeno o tvojoj velikoj mudrosti; nadvisio si glas koji sam sluala. 7Blago tvojim ljudima i tvojim slugama koji stoje pred tobom i sluaju tvoju mudrost! 8Neka je blagoslovljen Jahve, tvoj Bog, komu si tako omilio da te postavio na svoje prijestolje da kraljuje umjesto Jahve, svojega Boga, jer Bog tvoj ljubi Izraela da bi ga odrao dovijeka; i zato je postavio tebe za kralja da ini pravo i pravicu." 9Dala je tada kralju sto i dvadeset zlatnih talenata i mnogo miomirisa i dragulja. Nikad vie nije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu. 10Hiramove sluge, koje su sa Salomonovim slugama donosile zlata iz Ofira, dovezle su takoer sandalovine i dragulja. 11Kralj je napravio i citre i harfe za pjevae: nikad se prije nisu vidjele takve stvari u zemlji judejskoj. 12Kralj Salomon dade kraljici od Sabe to je zaeljela i zatraila, izuzev ono to je sama donijela kralju. Potom ona krenu i sa slugama ode u svoju zemlju. 13Zlato to je dolazilo Salomonu svake godine bilo je teko est stotina ezdeset i est zlatnih talenata, 14osim onoga to je dolazilo od trgovaca i putujuih prodavaa. I svi su arapski kraljevi i zemaljski upravitelji Salomonu donosili zlato i srebro. 15Kralj Salomon naini dvjesta titova od kovanoga zlata; za svaki je tit upotrijebio est stotina ekela kovanoga zlata; 16i naini trista titia od kovanoga zlata; za svaki je titi utroio trista zlatnih ekela. Kralj ih je pohranio u kuu zvanu Libanonska uma. 17Kralj je napravio i veliko prijestolje od bjelokosti i obloio ga istim zlatom. 18Prijestolje je imalo est stepenica i zlatno podnoje sastavljeno s prijestoljem, i ruice s obiju strana prijestolja, a kraj ruica stajala dva lava. 19Dvanaest je lavova stajalo s obiju strana onih est stepenica. Takvo to nije bilo izraeno ni u jednom kraljevstvu. 20Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne i sve posue u kui zvanoj Libanonska uma bijae od suhoga zlata; srebro se smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme. 21Kraljeve su lae ile u Tari s Hiramovim slugama; svake tree godine vraale su se i dolazile tarike lae donosei zlato i srebro, slonovu kost, majmune i paune. 22Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrou. 23Svi su zemaljski kraljevi eljeli vidjeti Salomona i uti mudrost koju mu je Bog ulio u srce. 24Svatko mu je donosio dar, srebrno i zlatno posue, haljine, oruje i miomirise, konje i mazge, iz godine u godinu. 25Salomon je imao etiri tisue konjskih jasala i bojnih kola i dvanaest tisua konjanika, koje je rasporedio po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu. 26Vladao je nad svim kraljevima od Rijeke do zemlje filistejske i do egipatske mee. 27Kralj je uinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava to rastu u Judejskoj nizini. 28Salomon je uvozio konje iz Musrija i iz svih zemalja. 29Ostala djela Salomonova, od prvih do posljednjih, zapisana su u povijesti proroka Natana, u prorokoj knjizi ilonjanina Ahije i u prorokoj besjedi vidioca Adona o Nebatovu sinu Jeroboamu. 30Salomon je vladao u Jeruzalemu nad svim Izraelom etrdeset godina. 31Potom je poinuo kod otaca i sahranili su ga u gradu oca mu Davida, a na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Roboam.