1Kad su sklopili ugovore, Lizija se vrati kralju, a idovi se latie poljskih radova. 2Ali mjesni upravitelj Timotej i Genejev sin Apolonije, pa i Jeronim i Demofon, kojima se pridruio i Cipranin Nikanor, nisu idovima dali ni mira ni pokoja. 3Uto su Jopljani izvrili veliko nedjelo. Pozvali su svoje sugraane idove sa enama i djecom na pripremljene lae kao da im nita zlo ne spremaju. 4Na temelju javnoga gradskog zakljuka, idovi se odazvae, jer im bijae stalo do mira, a nisu ni nasluivali ikakvo zlo. Izvedoe ih na morsku puinu i potopie najmanje dvije stotine. 5im je Juda doznao za okrutnost izvrenu nad njegovim sunarodnjacima, obavijesti o tome svoje ljude; 6zazvavi Boga, pravednog suca, navali na ubojice svoje brae. Nou zapali pristanite i spali lae te pobi one koji su se onamo sklonili. 7Budui da je mjesto bilo zatvoreno, otiao je s namjerom da se vrati i istrijebi sve Jopljane. 8Kad je doznao da i Jamnijci namjeravaju jednako postupiti sa svojim sugraanima idovima, 9navali nou na njih i zapali im pristanite s laama, tako da se blijesak vatre vidio sve do Jeruzalema, udaljena dvije stotine i etrdeset stadija. 10Kad su odande odmakli devet stadija, na pohodu protiv Timoteja, navalie na njih Arapi, njih najmanje pet tisua pjeaka i pet stotina konjanika. 11Zametnu se estoka bitka, u kojoj su Judini vojnici s pomou Bojom pobijedili. Pobijeeni nomadi zamolie Judu za mir. Obeali su da e mu dati stoku i u drugome mu biti na korist. 12Juda, drei da e mu zaista moi u mnogome biti od pomoi, pristade na mir s njima; dadoe si desnice pa se povukoe pod atore. 13Potom navali na grad Kaspin, utvren nasipima i okruen bedemima, a naseljen puanstvom najrazliitijih narodnosti. 14Njegovi su se graani pouzdavali u vrste zidove i zalihu hrane, pa su se drsko vladali prema Judinim ljudima, rugali im se, psovali, svata nepristojno govorili. 15Judini ljudi zazvae velikog Gospodara svijeta, koji je bez zidodera i naprava u Jouino vrijeme oborio Jerihon, i divlje nasrnue na zid. 16Zauzevi s Bojom voljom grad, izvrie neopisiv pokolj, tako da se oblinje jezero, dva stadija iroko, inilo kao da je puno krvi koja je u nj tekla. 17Odmakavi odande sedam stotina i pedeset stadija, dooe u Harak, k idovima zvanim Tubijanci. 18U tim krajevima nisu, dodue, zatekli Timoteja, jer je odande otiao neobavljena posla, ali je na jednom mjestu ostavio snanu posadu. 19Tada Makabejevi zapovjednici Dositej i Sosipater krenue onamo i pobie ljude koje je Timotej ostavio u tvravi, njih vie od deset tisua. 20Nato je Makabej svoju vojsku rasporedio na kohorte i odredio im zapovjednike, pa navali na Timoteja, koji je oko sebe imao stotinu i dvadeset tisua pjeaka i dvije tisue pet stotina konjanika. 21Kad je Timotej doznao da dolazi Juda, najprije otposla enu, djecu i opremu u mjesto zvano Karnion. To je mjesto bilo neosvojivo i teko pristupano, jer su onamo vodili sami tijesni klanci. 22im se pojavila prva Judina kohorta, neprijatelja spopade strava. Ulijevala im je strah pojava Onoga koji sve vidi. Udarie u bijeg na sve strane, tako da su se esto meusobno ranjavali, probadali se vlastitim maevima. 23Juda ih je estoko gonio i probadao te zlikovce: pobi ih do trideset tisua. 24Sam pak Timotej dopade u ake Dositejevim i Sosipatrovim ljudima. Tada ih uze vrlo prepredeno moliti da ga otpuste iva, jer da kod njega ima mnogo njihovih roditelja i brae te bi ih moglo zadesiti kakvo zlo. 25Kad ih je napokon uvjerio sveanim obavezama da e te ljude vratiti ive i zdrave, pustie ga - da spase svoju brau. 26Juda krenu na Karnion i Atargatis i pobi dvadeset i pet tisua ljudi. 27Poto je ove pobijedio i unitio, poao je s vojskom i na utvreni grad Efron, u kojem bijae Lizanija s etama najrazliitijih narodnosti. Krni mladii poredani pred zidovima borili se snano, a unutra bilo je mnogo bojnih naprava i zaliha bacaa. 28Ali zazvavi u pomo Svemoguega koji svojom moi lomi neprijateljske snage, idovi osvojie grad i pobie u njemu oko dvadeset i pet tisua stanovnika. 29Podigavi se odande, uputie se protiv Scitopolisa, koji je od Jeruzalema udaljen est stotina stadija. 30Ali su ondje naseljeni idovi posvjedoili da su stanovnici Scitopolisa s njima vrlo prijazni te su ih u tekim vremenima susretljivo primali. 31Juda i njegovi zahvalie im, potiui ih da se i ubudue pokau blagonakloni prema njihovu narodu. Stigoe u Jeruzalem neto prije Blagdana sedmica. 32Poslije blagdana Pedesetnice udarie na idumejskog vojskovou Gorgiju. 33Taj je iziao sa tri tisue pjeaka i etiri stotine konjanika. 34U boju pade izvjestan broj idova. 35Neki Dositej, konjanik iz redova Tubijanaca, ovjek hrabar, uhvati Gorgiju. Drei ga za plat, silom ga je vukao da prokletnika zarobi iva; ali na nj naletje neki traki konjanik i odsijee mu ruku u ramenu. Gorgija pobjee u Marisu. 36Kako su se Ezdrinovi ljudi od dugog vojevanja izmorili, Juda zamoli Gospodina da im u boju bude pomonik i voa. 37Potom jezikom otaca zaklikta to mu grlo dade i zapjeva hvalospjeve te nenadano napade Gorgijine ljude i natjera ih u bijeg. 38Sabravi vojsku, Juda se uputi u grad Odolam. Kako je upravo osvanuo sedmi dan, ondje se prema obiaju oistie i proslavie subotu. 39Sutradan su doli Judini ljudi - jer je ve bio posljednji as - da pokupe tjelesa onih to su pali i da ih pokopaju uz njihove roake u grobovima otaca. 40Tu su pod odjeom svakoga mrtvaca nali predmete posveene jamnijskim idolima, to Zakon idovima zabranjuje. Tako je svima postalo jasno da je to uzrok njihove smrti. 41Zato su svi stali blagoslivljati Gospodina, pravednog suca koji otkriva ono to je sakriveno. 42Zatim se pomolie da bi se poinjeni grijeh sasvim oprostio. Plemeniti Juda opomenu vojnike da se uvaju isti od grijeha, jer sad vide to je zbog grijeha zadesilo one koji su pali. 43Nato je sabrao oko dvije tisue srebrnih drahmi i poslao u Jeruzalem da se prinese rtva okajnica za grijeh. Uinio je to vrlo lijepo i plemenito djelo jer je mislio na uskrsnue. 44Jer da nije vjerovao da e pali vojnici uskrsnuti, bilo bi suvino i ludo moliti za mrtve. 45K tome je imao pred ovima najljepu nagradu koja eka one koji usnu pobono. Svakako, sveta i pobona misao. Zato je za pokojne prinio rtvu naknadnicu da im se oproste grijesi.