1U poetku stvori Bog nebo i zemlju. 2Zemlja bijae pusta i prazna; tama se prostirala nad bezdanom i Duh Boji lebdio je nad vodama. 3I ree Bog: "Neka bude svjetlost!" I bi svjetlost. 4I vidje Bog da je svjetlost dobra; i rastavi Bog svjetlost od tame. 5Svjetlost prozva Bog dan, a tamu prozva no. Tako bude veer, pa jutro - dan prvi. 6I ree Bog: "Neka bude svod posred voda da dijeli vode od voda!" I bi tako. 7Bog naini svod i vode pod svodom odijeli od voda nad svodom. 8A svod prozva Bog nebo. Tako bude veer, pa jutro - dan drugi. 9I ree Bog: "Vode pod nebom neka se skupe na jedno mjesto i neka se pokae kopno!" I bi tako. 10Kopno prozva Bog zemlja, a skupljene vode mora. I vidje Bog da je dobro. 11I ree Bog: "Neka proklija zemlja zelenilom - travom sjemenitom, stablima plodonosnim, koja, svako prema svojoj vrsti, na zemlji donose plod to u sebi nosi svoje sjeme. I bi tako. 12I nikne iz zemlje zelena trava to se sjemeni, svaka prema svojoj vrsti, i stabla koja rode plodovima to u sebi nose svoje sjeme, svako prema svojoj vrsti. I vidje Bog da je dobro. 13Tako bude veer, pa jutro - dan trei. 14I ree Bog: "Neka budu svjetlila na svodu nebeskom da lue dan od noi, da budu znaci blagdanima, danima i godinama, 15i neka svijetle na svodu nebeskom i rasvjetljuju zemlju!" I bi tako. 16I naini Bog dva velika svjetlila - vee da vlada danom, manje da vlada nou - i zvijezde. 17I Bog ih postavi na svod nebeski da rasvjetljuju zemlju, 18da vladaju danom i nou i da rastavljaju svjetlost od tame. I vidje Bog da je dobro. 19Tako bude veer, pa jutro - dan etvrti. 20I ree Bog: "Nek' povrvi vodom vreva ivih stvorova, i ptice nek' polete nad zemljom, svodom nebeskim!" I bi tako. 21Stvori Bog morske grdosije i svakovrsne ive stvorove to mile i vrve vodom i ptice krilate svake vrste. I vidje Bog da je dobro. 22I blagoslovi ih govorei: "Plodite se i mnoite i napunite vode morske! I ptice neka se namnoe na zemlji!" 23Tako bude veer, pa jutro - dan peti. 24I ree Bog: "Neka zemlja izvede iva bia, svako prema svojoj vrsti: stoku, gmizavce i zvjerad svake vrste!" I bi tako. 25I stvori Bog svakovrsnu zvjerad, stoku i gmizavce svake vrste. I vidje Bog da je dobro. 26I ree Bog: "Nainimo ovjeka na svoju sliku, sebi slina, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci - svoj zemlji - i svim gmizavcima to puze po zemlji!" 27Na svoju sliku stvori Bog ovjeka, na sliku Boju on ga stvori, muko i ensko stvori ih. 28I blagoslovi ih Bog i ree im: "Plodite se, i mnoite, i napunite zemlju, i sebi je podloite! Vladajte ribama u moru i pticama u zraku i svim ivim stvorovima to puze po zemlji!" 29I doda Bog: "Evo, dajem vam sve bilje to se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna to u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu! 30A zvijerima na zemlji i pticama u zraku i gmizavcima to puze po zemlji u kojima je dah ivota - neka je za hranu sve zeleno bilje!" I bi tako. 31I vidje Bog sve to je uinio, i bijae veoma dobro. Tako bude veer, pa jutro - dan esti.