1Tada Efrajimovi ljudi rekoe Gideonu: "Kako si postupio prema nama: nisi nas pozvao kada si poao u boj protiv Midjanaca?" I estoko mu prigovorie. 2On im odgovori: "Pa to sam ja uinio kad se usporedim s vama? Nije li Efrajimovo pabirenje bolje od Abiezerove berbe? 3U vae je ruke Jahve predao knezove midjanske, Oreba i Zeeba. Moe li se usporediti moje djelo s onim to ste vi uinili?" Na te rijei utia se njihova srdba prema njemu.

4Kad je Gideon doao do Jordana, prijee ga, ali i on i tri stotine ljudi s njim bijahu iznemogli i gladni. 5Stoga ree ljudima iz Sukota: "Dajte kruha ljudima koji idu za mnom, iznemogli su. Ja gonim Zebaha i Salmunu, kraljeve midjanske." 6Ali mu sukotski glavari odgovorie: "Zar je Zebahova i Salmunina aka ve u tvojoj ruci da dademo kruha tvojoj vojsci?" 7Gideon im ree: "Dobro! Kad mi Jahve preda u ruke Zebaha i Salmunu, iskidat u vam meso trnjem i draem pustinjskim." 8Odatle ode u Penuel i zatrai isto od Penuelaca, a oni mu odgovore kao to su mu odgovorili i Sukoani. 9On zaprijeti i Penuelcima: "Kad se vratim kao pobjednik, poruit u ovu kulu." 10Zebah i Salmuna bijahu u Karkoru i vojska njihova s njima, oko petnaest tisua ljudi, to ih god osta od vojske sinova Istoka; sto dvadeset tisua ratnika bijae palo. 11Gideon poe putem kojim prolaze oni to ive pod atorima, istono od Nobaha i Jogbohe, te potue vojsku kad stajae bezbrina. 12Zebah i Salmuna pobjegoe. On ih pogna i uhvati dva kralja midjanska, Zebaha i Salmunu. A vojsku im svu uniti. 13Poslije bitke Gideon, sin Joaev, vrati se preko Hareke uzvisine. 14I uhvati nekog momka iz Sukota te ga uze ispitivati; a on mu popisa imena sukotskih knezova i starjeina, sedamdeset i sedam ljudi. 15Potom Gideon ode Sukoanima i ree: "Evo Zebaha i Salmune zbog kojih ste mi se rugali govorei: 'Je li Zebahova i Salmunina aka ve u tvojoj ruci pa da dademo kruha tvojim iznemoglim ljudima?'" 16I uhvati starjeine gradske, nabra pustinjskog trnja i draa da ih oute lea Sukoana. 17Porui Penuelsku kulu i pobi graane. 18Onda ree Zebahu i Salmuni: "Kakvi bijahu ljudi koje pobiste na Taboru?" "Bili su nalik na te", odgovorie. "Svaki bijae kao kraljev sin." 19"To su bila moja braa, sinovi moje matere", ree Gideon. "Tako mi Jahve, da ste ih ostavili na ivotu, ne bih vas ubio." 20Potom zapovjedi svom prvencu Jeteru: "Ustani, pogubi ih!" Ali djeak ne izvue maa: bojao se, bijae jo mlad. 21Tada rekoe Zebah i Salmuna: "Ustani ti i navali na nas, jer kakav je ovjek, onakva mu i snaga." I ustavi, Gideon pogubi Zebaha i Salmunu i uze mjeseie to su visjeli o vratu njihovih deva. 22Izraelci rekoe Gideonu: "Vladaj nad nama, ti, sin tvoj i unuk tvoj, jer si nas ti izbavio iz ruku Midjanaca." 23Ali im Gideon odgovori: "Ne, neu ja vladati nad vama, a ni moj sin; Jahve e biti va vladar." 24Jo im ree Gideon: "Jedno samo od vas traim: da mi svaki dade prsten od svog plijena." Pobijeeni su nosili zlatne prstenove jer bijahu Jimaelci. 25"Vrlo rado", odgovore oni. On nato razastrije svoj plat, a svaki od njih baci od svog plijena po prsten. 26Teina zlatnih prestenova to ih je zaiskao iznosila je tisuu i sedam stotina zlatnih ekela, osim mjeseia, naunica i skrletnih haljina koje su nosili midjanski kraljevi i osim lania to bijahu oko vrata njihovih deva. 27Gideon naini od toga efod i postavi ga u svome gradu Ofri. I sav Izrael udari za njim u nevjeru i bijae to zamka Gideonu i njegovu domu. 28Tako su Midjanci bili ponieni pred Izraelcima. Vie ne dizahu glave i zemlja bi mirna etrdeset godina, koliko jo potraja vijek Gideonov. 29Jerubaal, sin Joaev, otiao je i ivio u svojoj kui. 30Gideon je imao sedamdeset sinova koji su potekli od njega jer je imao mnogo ena. 31Njegova inoa koja je ivjela u ekemu rodi mu sina komu nadjenu ime Abimelek. 32Gideon, sin Joaev, umrije u dubokoj starosti; sahranie ga u grobu njegova oca Joaa u Abiezerovoj Ofri. 33Po Gideonovoj smrti Izraelci okrenue u preljub s baalima te postavie sebi za boga Baal-Berita. 34Izraelci se nisu vie sjeali Jahve, svoga Boga, koji ih je izbavio iz ruku svih njihovih neprijatelja unaokolo. 35I nisu iskazivali zahvalnost domu Jerubaala Gideona za dobro to ga je uinio Izraelu.