1U ono vrijeme kada su vladali suci nastala glad u zemlji, pa iz Betlehema Judina jedan ovjek ode sa svojom enom i sa svoja dva sina da se naseli na Moapskim poljanama. 2Taj se ovjek zvao Elimelek, ena mu Noemi, a dva njegova sina: Mahlon i Kiljon; svi bijahu Efraani iz Betlehema Judina. Stigoe na Moapske poljane i tu se nastanie. 3Tada Elimelek, Noemin mu, umrije, i ona osta sama sa svoja dva sina. 4Oni se oenie Moapkama; jedna se zvala Orpa, a druga Ruta. I tu proboravie deset godina. 5Onda umrijee i Mahlon i Kiljon, i tako Noemi osta i bez svoja dva sina i bez svoga mua. 6Tada se ona die sa svojim snahama da ode s Moapskih poljana jer je ula na Moapskim poljanama da je Jahve pohodio narod svoj i dao mu kruha. 7Ode, dakle, ona iz mjesta gdje je ivjela, a s njome i njezine snahe; krenue na put da se vrate u zemlju Judinu. 8Noemi tada ree svojim dvjema snahama: "Vratite se svaka domu majke svoje! Neka vam Jahve bude milostiv kao to vi bijaste pokojnicima i meni. 9Neka vam Jahve udijeli da obje naete mir, svaka u domu svoga mua!" I poljubi ih, a one briznue u pla. 10I rekoe joj: "Ne! Mi emo s tobom, tvome narodu." 11Ali im ree Noemi: "Vratite se natrag, keri moje! Zato biste ile sa mnom? Zar u jo imati sinova u utrobi svojoj da vam budu muevi? 12Vratite se natrag, keri moje, idite samo! Odvie sam stara, nisam za udaju. Pa i kad bih rekla: 'Imam nade da se udam jo noas i da rodim sinove' - 13zar biste mogle ekati da odrastu i zar biste radi njih ostale neudate? Ne, keri moje, tuga bi moja bila vea od vae, jer se ruka Jahvina digla na me." 14One i opet zaplakae i zajecae. Orpa poljubi svoju svekrvu i vrati se, a Ruta ostade s njom. 15Noemi joj ree: "Eto vidi, jetrva se tvoja vratila narodu svome i bogu svome: vrati se i ti za jetrvom svojom!" 16A Ruta joj odgovori: "Nemoj me tjerati da te ostavim i da odem od tebe: jer kamo ti ide, idem i ja i gdje se ti nastani, nastanit u se i ja; tvoj narod moj je narod i tvoj Bog moj je Bog. 17Gdje ti umre, umrijet u i ja, gdje tebe pokopaju, pokopat e i mene. Neka mi Jahve uzvrati svakim zlom i nevoljom ako me to drugo, osim smrti, rastavi od tebe." 18Videi gdje je tvrdo naumila da ide s njom, prestade je odvraati. 19Tako su zajedno ile dok ne dooe u Betlehem. A kad dooe u Betlehem, sav se grad uzbudi zbog njih. "Ma je li ovo Noemi?" - pitahu ene. 20A ona im odgovarae: "Ne zovite me vie Noemi nego me zovite Mara; jer me adaj gorinom ispunio! 21Odavde sam otila punih ruku, a sad me Jahve vraa bez igdje iega. Zato me zovete Noemi kad Jahve posvjedoi protiv mene i Svemogui me u tugu zavi?" 22Tako se vrati Noemi s Rutom Moapkom, snahom svojom, s Moapskih poljana. Stigle su u Betlehem ba kad je poela etva jema.