1Mudrost uzvisuje glavu siromahu i posauje ga meu knezove. 2Ne hvali ovjeka po obliju njegovu i ne preziri nikoga zbog njegova izgleda. 3Malena je pela meu stvorovima krilatim, ali ona daje slast najslau. 4Ne uznosi se zbog odjee koju nosi niti se uznosi zbog svojih poasti; jer udesna su djela Gospodnja, iako su skrivena ljudima. 5esto su kraljevi sjedili na tlima, a neznanac je stekao krunu. 6I esto su monici bili jako ponieni i odlinici potpali pod tuu vlast. 7Ne optuuj prije nego to istrai, prvo promisli, pa onda ukori. 8Ne odgovaraj prije nego si uo i ne mijeaj se usred govora. 9Ne prepiri se o onome to te se ne tie i ne mijeaj se u svau grenika. 10Sine moj, ne preuzimaj previe poslova; ako ih umnoi, nee proi bez kazne; ma koliko se urio, nee stii, niti e trkom utei. 11ovjek se trudi, mui i hiti, da bi jo vie zaostao. 12Postoji slab ovjek koji moli pomo, bez snage i pun nevolje, ali ga Gospod milostivo gleda i podie iz njegove bijede. 13Uzdie glavu njegovu i mnogi mu se dive. 14Dobro i zlo, ivot i smrt, siromatvo i bogatstvo - sve dolazi od Gospoda. 15# 16# 17Dar Gospodnji ostaje u pobonika, i naklonost e ih Gospodnja dovijeka pratiti. 18Ima ih koji se obogate pomnjom i krtou, i evo to im je plaa: 19doe dan kad kau: "Naoh mir, i sad u uivati svoja dobra", ali ne znaju koliko e trajati: morat e dobra svoja ostaviti drugom i umrijeti. 20Ustraj u dunosti svojoj, i neka ti je mila, i u svojem radu ostari. 21Ne udi se djelima grenikovim; uzdaj se u Gospoda i ustraj u svom poslu, jer tako je lako Gospodu iznenada i zaas obogatiti siromaha. 22Blagoslov je Gospodnji plaa poboniku: brzo se rastvara cvijet blagoslova. 23Ne reci: "to mi jo treba? I kakav me probitak eka?" 24Ne reci: "Imam svega dosta, kakvo me odsad zlo moe zadesiti?" 25U vrijeme dobra zlo se zaboravlja, i u vrijeme nesree ne pamti se srea. 26Jer Gospodu je lako u dan smrtni platiti ovjeku prema inima njegovim. 27U vrijeme nevolje naslade se zaboravljaju, u posljednjem asu otkrivaju se djela ovjekova. 28Prije smrti ne zovi nikoga sretnim, jer se tek na svom koncu spoznaje ovjek. 29Ne uvodi svakoga ovjeka u kuu svoju, jer mnogovrsne su u spletkara zamke. 30Srce je oholiino jarebica-mamljivica u krletki, i kao uhoda vreba on tvoju propast. 31Klevetnik izvre dobro u zlo i baca ljagu na samu krepost. 32Od jedne iskre nastaje ognjite puno ara, a grenik vreba da prolije krv. 33uvaj se opakoga, jer on zlo snuje, da ti ne nanese vjenu sramotu. 34Uvedi tuinca u kuu, i on e donijeti nevolju i otuiti te od tvojih.