1Ima prijekor koji nije zgodan, i ima tko preuti, i taj je razuman. 2Ali bolje je koriti nego se gnjeviti, 3i tko priznaje uklanja se ponienju. 4Kao ukopljenik koji hoe razdjeviiti djevicu, takav je onaj tko hoe pravdu provesti nasiljem. 5Ima tko uti, pa se smatra mudrim, a drugoga mrze zbog brbljanja. 6Ima tko uti jer ne zna odgovoriti; drugi uti jer eka pravi as. 7Mudar ovjek uti do zgodnog asa, a luak i brbljavac proputaju zgodu. 8Tko odvie govori postaje odvratan, a tko je odvie slobodan postaje mrzak. 9Netko u nesrei nalazi sreu, a gdjekoji dobitak postaje gubitak. 10Ima dar koji ti nita ne koristi i dar koji se dvostruko isplauje. 11Ima slave koja vodi ponienju, a ima ljudi koji iz ponienja podignu glavu. 12Netko kupi mnogo za malo novaca, a ipak plati sedmerostruko. 13Mudrac stekne naklonost svojim rijeima, dok luaci prosipaju laske uzalud. 14Bezumnikov dar nita ti ne koristi, jer njegove oi trae sedmerostruk uzvrat; 15on malo daje, a mnogo predbacuje, i kazuje na sva usta kao razglasitelj; danas daje u zajam, a sutra trai natrag: mrzak je takav ovjek. 16Luak veli: "Nemam prijatelja i ne primam zahvalnosti za svoja dobroinstva. 17Zlobna su jezika svi koji jedu moj kruh." Koliko puta i koliki izruguju takvoga! 18Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku: tako opakima propast iznenada dolazi. 19ovjek neugodan - neumjesna je pria razvuena na ustima neodgojenih. 20Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda ovjeka, jer je ne kazuje u pravo vrijeme. 21Gdjekoga siromatvo uva od grijeha: njegova spokoja ne remeti grinja savjesti. 22Mnogi sebi uniti ivot zbog lana stida i upropasti se zbog luakova mnijenja. 23Netko zbog stida obea togod prijatelju i uini ga bez potrebe neprijateljem. 24Gnusna je ljaga na ovjeku la i uvijek je u ustima ljudi neukih. 25Bolji je i tat nego onaj tko uvijek lae, a oba e batiniti propast. 26Laganje je sramotan obiaj, i sramota laljiveva ostaje vjeno s njim. 27Mudar ovjek stjee ugled, i umnik je mio velikaima. 28Tko obrauje zemlju anje obilnu etvu, i tko znade ugoditi velikaima prata mu se nepravda. 29Darovi i pokloni zasljepljuju oi mudracima i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore. 30Skrivena mudrost i neotkriveno blago, kakva korist od toga oboga? 31Bolji je ovjek koji krije ludost svoju nego ovjek koji krije svoju mudrost.