1Gospodine, Oe i vladaru ivota moga, ne prepusti me udi njihovoj, ne dopusti da propadnem zbog njih. 2Tko e biti bi mislima mojim i stega mudrosti srcu mojem, nemilosrdan prestupcima mojim i nepopustljiv grijesima mojim, 3da ne uzobiluju pogreke moje i ne namnoe se moji grijesi; da ne padnem naoigled protivnika svojih i da neprijatelj moj ne likuje nada mnom? 4Gospode, Oe i Boe ivota moga, ne daj mi oi ohole, 5odvrati poudu od mene, 6ne daj da podlegnem nasladi i pohoti, ne prepusti me besramnim eljama. 7ujte, djeco, pouku za usta: tko se nje dri nee zalutati. 8Grenik pada u zamku zbog vlastitih usana, o njih se spotie i svadljivac i oholica. 9Ne privikavaj usta svoja na prisege i ne navikavaj se izgovarati ime Svetoga. 10Jer kao to rob pod neprestanim nadzorom ne ostaje bez modrica, tako i tko uvijek prisee i zaziva ime Boje nee izmai grijehu. 11ovjek koji mnogo prisee pun je zloe i bi ne odstupa od kue njegove. Ako pogrijei, grijeh mu njegov ostaje; a ako se na to ne obazire, grijei dvostruko. Ako se prisegne krivo, nee mu se oprostiti i kua e mu biti puna nevolje. 12Postoji govor koji zasluuje smrt, i ne bilo ga u batini Jakovljevoj! Sve to nek' je daleko od ljudi pobonih, da se ne valjaju u grijesima. 13Ne privikavaj usta gnusnoj neuljudnosti jer se u njoj nalazi rije grijeha. 14Kad si meu velikaima, sjeti se oca i majke svoje, da se ne zaboravi pred njima, i da se ne ponaa kao luak i ne zaali to si se rodio i ne prokune i dan svojeg roenja. 15Tko se naviknuo na sramotne rijei nee se popraviti svega vijeka svoga. 16Dvije vrste ljudi umnaaju grijehe, a trea navlai na se srdbu: 17arka strast to kao oganj ee ne stiava se dok se ne ugasi; ovjek pohotan na vlastito tijelo: on ne prestaje dok ga vatra ne saee. Bludniku je svaka hrana slatka i on se ne smiruje sve do smrti. 18ovjek koji ini preljub na postelji svojoj i govori u sebi: "Tko me vidi? Tama je oko mene i zidovi me kriju, nitko me ne vidi, emu se bojati? Grijeha se mojih nee sjetiti Svevinji!" - 19takav se boji samo ljudskih oiju, a ne shvaa kako su oi Gospodnje deset tisua puta od sunca svjetlije i paze na sve putove ljudske i motre i najskrivenije zakutke. 20Njemu je sve to poznato bilo prije nego je stvoreno, a tako i sada kada je sve dovreno. 21Takva e ovjeka na ulicama grada stii kazna, uhvatit e ga gdje i ne sluti. 22Tako je i eni koja je nevjerna muu svojemu i raa mu batinika s tuincem. 23Jer je, prvo, prezrela Zakon Svevinjega, i drugo: ogrijeila se o mua svog, i tree: preljubom se ukaljala i zaela djecu s tuim muem. 24Takva e biti izvedena pred zbor narodni i djecu e joj pregledati. 25Djeca joj ne e pustiti korijenja niti e joj grane ploda donijeti. 26Ostavit e proklet spomen o sebi, i njezina se sramota nee nikad izbrisati. 27I priznat e svi oni koji ostanu iza nje da nema nita bolje od straha Gospodnjeg, nema nita slae no vriti zapovijedi Gospodnje.