1Briga za bogatstvo izjeda tijelo, i skrb za njim odgoni san. 2Dnevne se brige u san uvlae, i teka bolest ne da spavati. 3Bogata se mui da skupi imetak, a kad se odmara, uiva u raskoi; 4siromah se mui, jer nema od ega ivjeti, a kad se odmara, zapada u bijedu. 5Tko ljubi zlato - ne ostaje bez grijeha, i tko za novcem tri - zbog njega e zalutati. 6Mnogi postadoe rtve zlata, propast im bijae neminovna. 7Jer ono je zamka onima koji mu rtvuju, i svaki se nerazumni lako u nju hvata. 8Blago bogatau koji se naao bez krivnje i koji nije trao za zlatom! 9Tko je taj, da mu estitamo, jer je izvrio udesna djela u svom narodu? 10Tko je tu kunju proao i savren ostao, neka mu je na ast! Tko je mogao zgrijeiti, a nije zgrijeio, i zlo uiniti, a nije uinio? 11Njegova e dobra biti trajna, i zajednica e slaviti dobrotu njegovu. 12Ako si sjeo za obilan stol, ne otvaraj nad njim drijela svoga i ne reci: "Ima dosta na njemu!" 13Sjeti se: oko pohlepno veliko je zlo. Je li stvoreno ita gore od takva oka? Zato ono suze roni za sve to vidi. 14Kamo drugi gleda, ti ne pruaj ruke, da se s njim ne sukobi u zdjeli. 15Prosudi potrebe susjedove po svojima i budi obazriv u svemu. 16Pristojno jedi to ti je ponueno i ne budi pohlepan da te ne omrznu. 17Zbog pristojnosti prestani prvi i ne budi nezasitan, da ne sablazni. 18Ako i u veliku drutvu sjedi, ne pruaj ruke prije ostalih. 19Malo je dosta ovjeku dobro odgojenu i on se ne mui na postelji svojoj. 20Umjeren obrok - dobar san, i ovjek rano ustaje, pun svjeine. A besanicu, bljuvanje i srdobolju mora pretrpjeti prodrljivac. 21Ako si morao previe pojesti, ustani i izbljuj, i bit e ti lake. 22Sluaj, sine moj, i ne preziri me, na kraju e shvatiti moje rijei. U svim djelima svojim budi umjeren i nee te snai nikakva bolest. 23Dobra ugosnika hvale usne i trajno je svjedoanstvo dareljivosti njegove. 24Na loa se ugosnika javno mrmlja i uporan je glas o krtosti njegovoj. 25U vinu se nemoj junaiti, jer je mnoge oborilo vino. 26Kao to se u pei kua ocjel, tako i u vinu srca svadljivih hvalisavaca. 27Vino je ivot ovjeku ako ga pije umjereno. Kakav je ivot bez vina, kad je stvoreno za veselje ljudima! 28Radost srcu i veselje dui, takvo je vino koje se pije u pravo vrijeme i u pravoj koliini. 29Gorina due spopada ovjeka koji je vina previe popio, u strasti i u gnjevu. 30Pijanstvo u bezumnika izaziva srdbu na vlastitu propast, umanjuje mu snagu i umnoava rane. 31Na gozbi ne izazivaj susjeda i ne rugaj mu se ako je veseo: ne reci mu rune rijei i ne kinji ga traei da vrati dug.